U okviru projekta „Opštine za EU – Osnaživanje lokalnih zajednica u procesu EU integracija Crne Gore“, 27. juna u Podgorici održan je prvi sastanak Tematske mreže za socijalnu zaštitu, demografiju i brigu o porodici. Predstavnici državnih institucija, lokalnih samouprava i stručne zajednice razgovarali su o konkretnim izazovima i mogućnostima koje stoje pred sistemom socijalne i dječje zaštite. Cilj je stvaranje pravednijeg, inkluzivnijeg i održivijeg sistema podrške najranjivijima – kroz otvoreni dijalog o reformama koje dolaze i koracima koji predstoje.
Branka Mračević, tim liderka projekta, u uvodnom obraćanju istakla je važnost tematskih mreža kao prostora gdje se lokalne potrebe, EU politike i nacionalni prioriteti mogu povezati u konkretne mjere. Kako je navela, snažnije uključivanje lokalnih samouprava u ove procese je preduslov za održive reforme koje daju rezultate na terenu.
U nastavku sastanka, Maja Bahović iz Ministarstva socijalne zaštite predstavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Ključne novine odnose se na povećanje materijalne podrške, razvoj novih usluga, deinstitucionalizaciju i primjenu integrisanog pristupa, koji podrazumijeva usku saradnju više sektora – od zdravstva i obrazovanja, do zapošljavanja i lokalne uprave. Posebna pažnja usmjerena je ka osnaživanju lokalnih zajednica koje, kao što je više puta naglašeno, najbolje poznaju potrebe svojih građana.

Ivana Nedović, sekretarka Odbora za društvene djelatnosti Zajednice opština Crne Gore, podijelila je primjere dobre prakse iz više crnogorskih opština, ali i ukazala na izazove koje nosi decentralizacija – posebno kada nije praćena jasnim finansijskim rješenjima. Predstavila je i konkretne prijedloge za unapređenje zakonskog okvira, posebno u dijelu podrške djeci i mladima bez roditeljskog staranja, kao i mehanizme kojima se obezbjeđuje mentorska podrška i stanovanje uz podršku nakon napuštanja domskog smještaja.
Kroz dijlog učesnici su istakli potrebu za preciznijim normativnim rješenjima, boljim usklađivanjem sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, kao i potrebe da se sve buduće obaveze opština planiraju u skladu sa njihovim realnim kapacitetima i budžetima. Više opština podijelilo je konkretna iskustva i inicijative – od uspostavljanja dnevnih centara i subvencionisanja stanovanja, do kreiranja lokalnih struktura koje će se baviti isključivo socijalnom zaštitom.
Zaključci sastanka ukazuju na široku saglasnost svih aktera: da bi reforme bile uspješne, moraju biti inkluzivne, finansijski održive i vođene realnim potrebama korisnika. Poseban akcenat stavljen je na važnost partnerskog odnosa između države i opština, izgradnju sistema integrisanih usluga i snaženje kapaciteta na lokalnom nivou.
Ovaj prvi korak pokazao je da postoji spremnost za zajedničko djelovanje i otvoren dijalog. U tom duhu, učesnici su najavili nastavak saradnje kroz radne grupe, tematske mreže i buduće zajedničke inicijative, s jasnim ciljem – da sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori postane pristupačniji, efikasniji i bliži stvarnim potrebama ljudi.

